Interrelations between spatial distribution of tourism and the second homes in Croatia and Slovenia // Povezanost prostorske razširjenosti turizma in počitniških bivališč na Hrvaškem in v Sloveniji
DOI:
https://doi.org/10.3986/GV91103Keywords:
geography of tourism, tourism, second homes, correlation analysis, Croatia, Slovenia, //, geografija turizma, turizem, počitniška bivališča, korelacijska analiza, Hrvaška, SlovenijaAbstract
The article deals with theoretical and empirical aspects of the spatial distribution of tourism and the second homes in Croatia and Slovenia. The authors initially present a common typology of tourism/second home areas which is used for classification of all local administrative units in both countries. Based on the results of the correlation analysis, the authors note that the spatial development of tourism and second homes in Croatia is characterized by an intensive concentration of both types of leisure activities in the littoral areas of the country, while in Slovenia the two phenomena are much more evenly represented in all types of tourism/second home areas. //
Prispevek s teoretskega in empiričnega vidika obravnava prostorsko razširjenost turizma in sekundarnih počitniških bivališč na Hrvaškem in v Sloveniji. Avtorja uvodoma predstavita enotno tipologijo turističnih območij oziroma območij počitniških bivališč, v katero nato klasificirata vse skupnosti lokalne samouprave v obeh državah. V nadaljevanju s pomočjo korelacijske analize ugotavljata, da je za prostorski razvoj turizma na Hrvaškem značilna izrazita koncentracija tako turističnih dejavnosti kot tudi pojava počitniških bivališč v obmorskem območju države, medtem ko sta v Sloveniji oba pojava precej enakomerneje zastopana v vseh tipih turističnih območij oziroma območij počitniških bivališč.
References
Aronsson, L. 2004: Place attachment of vacational residents: between tourists and permanent residents. Tourism, Mobility and Second Homes: Between Elite Landscape and Common Ground. Clevedon.
Avdimiotis, S., Mavrodontis, T., Dermetzupoulos, A. S., Riavoglou, K. 2006: GIS applications as a tool for tourism planning and education: a case study of Chalkidiki. Tourism 54-4.
Balažič, G. 2014: Igralniški turizem v Sloveniji. Trajnostni razvoj turističnih destinacij alpsko-jadranskega prostora. Koper.
Bell, M., Ward, G. 2000: Comparing temporary mobility with permanent migration. Tourism Geographies 2-1. DOI: https://doi.org/10.1080/146166800363466
Cigale, D. 2012: Development patterns of Slovene tourist destinations. Geografski vestnik 84-1.
Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T. 2012: Contemporary issues in the regional development of tourism in Croatia. Hrvatski geografski glasnik 74-1. DOI: https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.02
Fijačko, P., Opačić, V. T. 2018: Comparison between spatial distribution of second home phenomenon and other leisure mobility forms in Koprivnica-Križevci County. Book of proceedings of 3rd International Tourism and Hospitality Management Conference. Sarajevo.
Gallent, N., Mace, A., Tewdwr-Jones, M. 2005: Second Homes: European Perspectives and UK Policies. Aldershot.
Gosar, A. 1987: Učinki počitniških bivališč na preobrazbo slovenske kulturne pokrajine. Geographica Slovenica 18.
Gosar, A. 1989: Second homes in the Alpine region of Yugoslavia. Mountain Research and Development 9-2. DOI: https://doi.org/10.2307/3673479
Gosar, A. 2010: Spa – another successful tourism product in East Central Europe. Moravian Geographical Reports 18-1.
Gosar, A, Cigale, D. 2015: Trends and characteristics of tourism development in Slovenia. Mitteilungen der Österreichischen Geographischen Gesellschaft 157.
Hall, C. M., Müller, D. K. 2004: Introduction: second homes, curse or blessing? Tourism, Mobility and Second Homes: Between Elite Landscape and Common Ground. Clevedon.
Internet 1: https://mint.gov.hr/vijesti/ostvareni-prihodi-u-2017-godini-potvrda-su-velikog-napretka-hrvatskog-turizma/12079 (19. 10. 2018).
Jeršič, M. 1968: Sekundarna počitniška bivališča v Sloveniji in Zahodni Istri. Geografski vestnik 40.
Jugoslavija 1918–1988: statistički godišnjak. Savezni zavod za statistiku. Beograd, 1989.
Jugoslavija: statistički godišnjak. Savezni zavod za statistiku. Beograd, 1991.
Klarić, Z. 1990: Kriteriji za određivanje turističko-geografskih regija (primjer Hrvatske). Ph.D. Theses, University of Zagreb. Zagreb.
Koderman, M. 2014: Razvoj počitniških bivališč v alpsko-jadranskem prostoru Slovenije. Trajnostni razvoj turističnih destinacij alpsko-jadranskega prostora. Koper.
Koderman, M., Salmič, S. 2013: Prebivati ob “jezeru bliz' Triglava”: prostorska analiza počitniških bivališč v občini Bohinj. Gorenjska v obdobju glokalizacije. Ljubljana.
Kušen, E. 1987: Izgradnja koja devastira morsku obalu. Zbornik radova s Okruglog stola Ferial 86 – Turizam i prostor – ekološki aspekti konfliktnih situacija. Zagreb.
Mikačić, V. 2007: Utjecaj rezidencijalnog turizma na primorski prostor Hrvatske. Zbornik radova Četvrtog hrvatskog geografskog kongresa. Zagreb.
Miletić, G.-M. 2006: Stavovi lokalne javnosti o nekim socijalno-ekologijskim posljedicama izgradnje stanova za odmor na otoku Viru. Društvena istraživanja 15, 1-2.
Miletić, G.-M. 2011: U potrazi za drugim prostorom: sociologijski aspekti sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj. Zagreb.
Miletić, G.-M., Mišetić, A. 2006: Zašto imati drugu kuću? Analiza motivacije na primjeru vlasnika kuća za odmor na hrvatskoj obali. Društvena istraživanja 15, 1-2.
Mišetić, A. 2006: Koncept povezanosti s mjestom i sekundarno stanovanje. Društvena istraživanja 15, 1-2.
Müller, D. K., Hall, M. C., Keen, D. 2004: Second home tourism impact, planning and management. Tourism, Mobility and Second Homes: Between Elite Landscape and Common Ground. Clevedon.
Oliveira Roca, M. N. 2013: Place attachment among second home owners: the case of the Oeste Region, Portugal. Second Home Tourism in Europe: Lifestyle Issues and Policy Responses. Farnham.
Opačić, V. T. 2009: Recent characteristics of the second home phenomenon in the Croatian littoral. Hrvatski geografski glasnik 71-1. DOI: https://doi.org/10.21861/hgg.2009.71.01.03
Opačić, V. T. 2011: Prijedlog koncepta istraživanja vikendaštva u receptivnome vikendaškom području. Hrvatski geografski glasnik 73-1. DOI: https://doi.org/10.21861/hgg.2011.73.01.12
Opačić, V. T. 2012: Vikendaštvo u hrvatskom priobalju: jučer, danas, sutra. Zagreb.
Opačić, V. T., Lukić, A., Šulc, I. 2014: Prijedlog kriterija izdvajanja 1. primorskih i 2. gorskih i planinskih turističkih mjesta u Hrvatskoj. Zagreb.
Opačić, V. T., Fijačko, P. 2017: Prostorni razvoj vikendaštva u ruralnim područjima Hrvatske: primjer Koprivničko-križevačke županije. Podravina 16-31.
Opačić, V. T., Koderman, M. 2016: Changes in pattern of second home development in countries arising from Socialist Federal Republic of Yugoslavia. Book of proceedings of International Tourism and Hospitality Management Conference. Sarajevo.
Opačić, V. T., Koderman, M. 2018: From socialist Yugoslavia to the European Union: Second home development in Croatia and Slovenia. The Routledge Handbook of Second Home Tourism and Mobilities. London.
Opačić, V. T., Mikačić, V. 2009: Second home phenomenon and tourism in the Croatian littoral – two pretenders for the same space? Tourism 57-2.
Perko, D., Orožen Adamič, M. (eds.) 1999: Slovenija: pokrajine in ljudje. Ljubljana.
Popis prebivalstva, gospodinjstev, stanovanj in kmečkih gospodarstev v Republiki Sloveniji, 1991 – končni podatki. Zavod Republike Slovenije za statistiko. Ljubljana, 1993.
Popis prebivalstva, gospodinjstev in stanovanj, Slovenija, 2002. Statistični urad Republike Slovenije. Ljubljana, 2003.
Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991. Državni zavod za statistiku. Zagreb, 1994.
Popis stanovništva i stanova u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji 1971: Knjiga 1. Savezni zavod za statistiku. Beograd, 1972.
Popis stanovništva i stanova u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji 1981. Savezni zavod za statistiku. Beograd, 1984.
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Državni zavod za statistiku. Zagreb, 2003.
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Državni zavod za statistiku. Zagreb, 2013.
Prihodi in prenočitve turistov po vrstah občin, po vrstah nastanitvenih objektov in po državah, Slovenija, letno. Ljubljana, 2018. Internet: https://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/varval.asp?ma=2164505S&ti=&path=../Database/Ekonomsko/21_gostinstvo_turizem/01_nastanitev/02_21645_nastanitev_letno/&lang=2 (12. 7. 2018).
Registrski popis prebivalstva, gospodinjstev in stanovanj v Republiki Sloveniji v letu 2011. Statistični urad Republike Slovenije. Ljubljana, 2011.
Rogić, I. 2006a: Odnos spram kuće za odmor u Hrvatskoj u strategiji urbanizacije 1945.-2005. Društvena istraživanja 15, 1-2.
Rogić, I. 2006b: Osnovni rezultati anketiranja stručnjaka. Kuća pokraj mora: povremeno stanovanje na hrvatskoj obali. Zagreb.
Rogić, V. 1983: Nacrt uvjetno homogene regionalizacije SR Hrvatske. Geografski glasnik 45.
Salmič, S., Koderman, M. 2013: Prostorska analiza počitniških bivališč v Občini Kranjska Gora. Geografski vestnik 85-1.
Turizam u 2011. Državni zavod za statistiku. Zagreb, 2012.
Turizam u 2017. Državni zavod za statistiku. Zagreb, 2018.
Vojnović, N. 2018: Intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Geoadria 23-1.
Zakon o lokalni samoupravi. Uradni list Republike Slovenije 72/1993, 94/2007. Ljubljana.
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Narodne novine 147/2014. Zagreb.
Additional Files
Published
How to Cite
Issue
Section
License
All moral rights are retained by the author for copyright work submitted for publication in Geografskivestnik. The author transfers all material rights to reproduction and distribution in Slovenia and in other countries to the publisher free of charge, without time limit, for all cases, for unlimited numbers of copies, and for all analog and digital media without exception. If the article is not in line with the instructions for publication, the author shall permit the publisher to adapt the article accordingly. The publisher shall ensure that, given sufficient funds for printing, all positively reviewed articles shall be published in Geografski vestnik, generally in the sequence in which they are received and in line with the balanced distribution of articles by section. Commissioned articles may be published at any time regardless of the date they are received.No authorship fee is paid for articles in Geografski vestnik. Authors are entitled to one free copy of the publication.
Za avtorsko delo, poslano za objavo v Geografski vestnik, vse moralne avtorske pravice pripadajo avtorju, materialne avtorske pravice reproduciranja in distribuiranja v Republiki Sloveniji in v drugih državah pa avtor brezplačno, enkrat za vselej, za vse primere, za neomejene naklade in za vse analogne in digitalne medije neizključno prenese na izdajateljico. Če avtorsko delo ni v skladu z navodili za objavo, avtor dovoljuje izdajateljici, da avtorsko delo po svoji presoji ustrezno prilagodi. Izdajateljica poskrbi, da se vsi prispevki s pozitivno recenzijo, če so zagotovljena sredstva za tisk, objavijo v Geografskem vestniku, praviloma v skladu z vrstnim redom prispetja prispevkov in v skladu z enakomerno razporeditvijo prispevkov po rubrikah. Naročeni prispevki se lahko objavijo ne gledena datum prispetja. Članki v reviji Geografski vestnik niso honorirani. Avtorju pripada 1 brezplačen izvod publikacije.
